banner
banner
Objava: 9.1.2017 07:49
Čitanja: 7258
Autor: Administrator
Timothy Less objasnio
Potrebno je prihvatiti realnost: Zapadna Hercegovina će biti dio Hrvatske
Potrebno je prihvatiti realnost: Zapadna Hercegovina će biti dio Hrvatske
0
3

Analiza političke situacije na području Zapadnog Balkana koju je Timothy Less objavio u časopisu Foreign Affairs izazvala je niz reakcija, posebno teza kako treba odustati od politike multietničnosti i napraviti radikalan zaokret kojim će se izići u susret “nacionalnim težnjama manjina”.

Less je ustvrdio kako bi ovaj novi smjer doveo do uspostavljanja Velike Srbije, Hrvatske i Albanije, ali bi osigurao mir i stabilnost na Balkanu. Less u intervjuu za Jutarnji list pojašnjava teze koje je iznio te otkriva koje bi teritorije pripojio kojoj zemlji.

Prema njegovim riječima, na Balkanu nema uvjeta za stvaranje uspješnih multietničkih država u kojima bi tamošnji građani, neovisno o nacionalnosti, uživali jednaka prava, sigurnost i ekonomske prilike. To je regija, naveo je, u kojoj postoji manjak demokratske tradicije i ustavnog liberalizma, kakav manjinama pruža samopouzdanje i povjerenje u institucije države u kojoj žive.

- Ovdašnja povijest nasilja i zločina uništila je međusobno povjerenje između različitih naroda, a siromaštvo i endemska korupcija cijelu su stvar dovele do samog ruba. Zapad nije u stanju spriječiti manjinske narode u pokušajima povezivanja s matičnim državama. U rujnu su bh. Srbi uz podršku Rusije održali uspješan referendum o Daytonu, a da sa Zapada nije bilo ozbiljne reakcije. Sada smo svjedoci kako bh. Srbi i Hrvati zahtijevaju izbacivanje stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH, i prijete kako će u suprotnom povući svoje predstavnike iz državnih institucija, objasnio je Less.

- Želim naglasiti kako nigdje nisam predložio stvaranje etnički čistih država. Treba osigurati da u punoj sigurnosti u Republici Srpskoj ostanu živjeti svi Bošnjaci koji bi to željeli, ili Makedonci koji bi živjeli u dijelu Makedonije koji je većinski albanski. Uostalom, Albanija, Srbija, Crna Gora i Hrvatska pokazuju kako je moguća integracija manjina unutar država, a da se ne dovodi u pitanje nacionalna sigurnost. Što je u potpunoj suprotnosti s BiH, Makedonijom i Kosovom, u kojima postoje nezadovoljne nacionalne manjine na etnički homogenim područjima, čije težnje uzrokuju permanentne tenzije u odnosima s većinskim stanovništvom, a sve tri države su i posve disfunkcionalne, kaže za Jutarnji Less.

Komentirajući to što bi realizacija njegovih teza značila podjelu Bosne i Hercegovine, Kosova i Makedonije te kako bi takav scenarij izazvao mnogo više negativnih nego pozitivnih posljedica, kaže kako su te države ionako de facto podijeljene, tako da podjela koja se spominje nije uvjetovana realizacijom njegovih ideja.

- Kad je riječ o ishodu, smatram da bi eventualni nastanak nacionalnih država bio u konačnici pozitivniji nego negativniji jer je, u balkanskom kontekstu, teritorijalno definirana država zapravo neka vrsta političkog entiteta koja bi mogla, na primjeren način, garantirati prava i sigurnost stanovnicima. Ranije sam objasnio: slaba tradicija liberalne demokracije, nedostatak povjerenja među različitim etničkim grupama te tenzije kreirane siromaštvom i socijalnom nepravdom, što zajedno najviše pogađa interese manjina. Na međudržavnoj razini, formiranje nacionalnih država okončalo bi i zasljepljujuće natjecanje među balkanskim zemljama, objašnjava Less.

- Pogledajte, odnosi između Srbije i Hrvatske, Srbije i Albanije ili Albanije i Grčke su funkcionalni i niti jedna od tih zemalja ne pretendira na teritorij druge države, a stanovništvo ne strahuje da će izbiti rat. Za razliku od toga, manjinski narodi u Bosni, Makedoniji i na Kosovu, osjećaju nesigurnost. Uvjeren sam kako bi tenzije u regiji nestale kada bi Srbima, Albancima i Hrvatima bio osiguran život u okviru nacionalnih država. Otkako su republičke granice priznate kao državne, događala su se etnička čišćenja, često se postavlja pitanje moralnosti zahtjeva bh. Srba koji se žele odcijepiti od BiH, dok većinski narodi poput Bošnjaka i Makedonaca mogu računati na međunarodno pravo u prevenciji secesionističkih pokušaja nezadovoljnih manjinskih naroda. Zato sam preporučio postupni pristup u formiranju nacionalnih država, u kojem bi sudjelovali predstavnici većinskog i manjinskih naroda, kao i međunarodne zajednice. Najvažnije je da taj proces započne, i to na prihvaćanju realnosti, a ne idealizmu, objašnjava Less.

Na upit podrazumijeva li to Zapadnu Hercegovinu u Hrvatskoj, ujedinjenje Albanije i Kosova te Srbiju koja se proteže do Banja Luke, kaže kako je otprilike tako.

- Iako je u BiH moguće da neki dijelovi Republike Srpske i hrvatskih područja budu priključeni budućoj bošnjačkoj državi, istaknuo je Less.

- Rusi mogu izazvati krizu tako što će Srbima obećati potporu ako odluče napustiti BiH. Ali, isto tako, ruska uloga ne mora biti negativna i nastave li bh. Srbi zahtijevati veću autonomiju važno je da Rusija dobije mjesto za pregovaračkim stolom, rekao je između ostalog za Jutarnji Timothy Less.

Tagovi
Komentari
Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, ABCPortal.info ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije. Komentiranjem pristajete na Uvjete korištenja.
Gost
1. Gost 09.01.2017 10:54
:) :) :) :) :) :) :) :) :) :) :) :) :) :)
0
0
0
Gost
2. Gost 09.01.2017 10:56
A sto nas loze, iako mozda s Trumpom dodju bolji dani, nikad se ne zna
0
0
0
Gost
3. Gost 09.01.2017 11:03
Bože sačuvaj koje nam gluposti valjaju....Loži,loži svakako je hladno..
0
0
0
Sva prava pridržana © ABCPortal.info
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača!
Dizajn i programiranje: 4ANTS