Doktor moralne teologije Tonči Matulić: Cijepljenje je čin ljubavi a sotona se služi ljudima koji misle da znaju, a uopće ne znaju, prozivaju kompetentne stručnjake ...

8,787 ABC portal 26.studenog 2021. 17:45
CIJEPLJENJE ČIN LJUBAVI

Pročelnik Katedre moralne teologije sa zagrebačkoga Katoličkoga bogoslovnoga fakultuteta, svećenik prof. dr. Tonči Matulić, dao je teološke odgovore na moralne dvojbe koje se mogu pojaviti među vjernicima po pitanju cijepljenja i priziva savjesti. Autor je prvoga bioetičkoga priručnika na hrvatskom jeziku i brojnih izdanja u kojima daje odgovore na bioetička pitanja, prenosi Glas Koncila.

Papa kaže da je cijepljenje čin ljubavi. Pitamo Vas kao moralnoga teologa: Može li se ljubav kao prvorangirano načelo primijeniti i na pitanje cijepljenja protiv koronavirusa?

Prof. dr. Matulić: Točno je da je papa Franjo u više navrata izjavio da je cijepljenje čin ljubavi. Tim se riječima odmaknuo od dnevnopolitičkoga i pseudoznanstvenoga diskursa. Jer zajedničko je to da se na zdravi razum pozivaju i oni koji se pozivaju na znanost i oni koji (ne)hotimično slijede pseudoznanost ili teorije zavjere. Papa Franjo nesumnjivo je pogodio u samu bit, upravo da bi skrenuo pozornost Crkvi, svemu Božjemu narodu, na najbitnije što nosi cjelokupni život vjernika i Crkve, a to je evanđeoska i kršćanska ljubav.

Dvostruka je zapovijed ljubavi: cijelim svojim bićem ljubiti Boga, i druga koja je prvoj jednaka, ljubiti bližnjega svoga kao samoga sebe. Prema tome ljubiti bližnjega svoga kao samoga sebe jest praktička, konkretna, životna, egzistencijalna, manifestacija i svjedočanstvo ljubavi prema Bogu.

Živimo u vremenima veoma rasprostranjenoga bezboštva jer ljudi odustaju od vjere u Boga. Ne žele se obvezati da ljube Boga cijelim svojim bićem – i duhom i dušom i umom – i to na način da to konkretno posvjedoče, to jest da se posvjedoči ljubav prema bližnjemu kao prema samomu sebi. Svim protivnicima cijepljenja iz te bi perspektive, pogotovo teško oboljela osoba, mogao poručiti: »Ne želim da me ljubite ljubavlju kakvom sebe ljubite, a promislite kako vi zapravo ljubite Boga kad vam je ljubav prema ugroženima bližnjima takva.« Utoliko smo s cijepljenjem kao s činom ljubavi zapravo stavljeni pred najteži, ali i najosnovniji ispit naše kršćanske savjesti.

Dakle, ne slobode savjesti kako govori Ustav, ne slobode savjesti kako ju priznaje suverena demokratska konstitucionalna država, nego kršćanske savjesti. Ona se upravo temelji i oblikuje polazeći od samoga temelja u svjetlu kojega papa Franjo cijepljenje naziva činom ljubavi.

Ali načelo poštovanja savjesti i razlozi koji se navode iz savjesti također utječu na odluku da se ljudi ne cijepe i ne žele nositi COVID-potvrde. Nije li sloboda savjesti vrhunsko načelo?

Prof. dr. Matulić: Načelo slobode savjesti nesumnjivo je vrhunsko načelo. Ali ono nije apsolutno. Savjest je samo zadnja subjektivna norma moralnosti. Savjest stoga nije posljednja objektivna moralna norma koja se izvodi iz moralnoga zakona upisanoga u srce čovječje. Savjest kao glas moralnoga zakona otkriva vjerniku zahtjev za ispunjenjem vrhovne zapovijedi ljubavi prema Bogu i bližnjemu.

Upravo zapovijed ljubavi informira kršćansku savjest u donošenju konkretnoga moralnoga suda. Prema tome načelo je osobne savjesti vrhunsko, ono je temeljno, ali ono nije apsolutno. Djelovati u skladu s osobnom savješću moralna je dužnost, ali pritom je još veća moralna dužnost donijeti ispravan sud savjesti, to jest sud u skladu sa zahtjevima moralnoga zakona, to jest kršćanske ljubavi. Prema tome osobnu savjest treba formirati, odgojiti u skladu s objektivnim zahtjevima moralnosti, a oni su nam dani u moralnom zakonu, u evanđelju, ali i u zdravu razumu koji traži istinu i dobro.
 

Došli smo do pitanja zdravoga razuma. Pokazalo se da i cijepljeni prenose bolest, da snaga cjepiva s vremenom slabi, inzistira se na podijeli cijepljeni – necijepljeni, zatim da jednogodišnja COVID-potvrda vrijedi dulje nego zaštita od cjepiva… Je li zdravorazumski inzistirati na tome?

Prof. dr. Matulić: S problematiziranjem stvari se slažem. To je posve opravdano jer zašto bismo mi išta prihvatili nasumice, bezrazložno, bez argumenata, bez znanstveno dokazanih činjenica, bez utemeljenih obrazloženja? Sve s čime se kao ljudi trebamo moralno obvezati treba nam biti objašnjeno i jasno predstavljeno. Treba ponoviti: moj osobni, subjektivni sud savjesti trebam formirati na temelju objektivnih moralnih kriterija, a informirati ga na temelju objektivnih spoznaja i činjenica. Da bih donio siguran i ispravan sud savjesti, trebam posegnuti za moralnim znanjem, ali i za drugim vrstama znanja da bih mogao jasno znati koje su vrijednosti ugrožene i koje kao takve trebam štititi.

U ovom se kontekstu nameću pitanja što nemedicinski stručnjaci znaju o medicini? Što neepidemiološki stručnjaci znaju o epidemiologiji? Što neinfektološki stručnjaci znaju o infektologiji? Došli smo dotle da u 21. stoljeću, koje se hvali i gradi na sustavu znanosti i obrazovanja, svi navodno sve bolje znaju od stručnjaka. Neki na temelju jedne pročitane nadobudne pseudoznanstvene knjige ili nestručnoga internetskoga komentara poučavaju što je epidemiologija, što je infektologija, što je klinička medicina, što je interna medicina…

Zato je važno da dopustimo da nas informiraju stručnjaci, a ako sami želimo stručno govoriti o tim stvarima, to trebamo naučiti iz pravih izvora. Ponekad se čini da su najglasniji i najpoznatiji epidemiolozi i infektolozi na ulici. Ali nisu, jer nemaju kada tamo dangubiti. Oni su u bolnicama, oni su u zavodima za javno zdravstvo i oni nastoje djelovati kompetentno na temelju životnoga poziva i obrazovanja kako bi pomogli svima u zaštiti života i zdravlja u okolnostima opće ugroze.

Neprijeporno je da kada dođemo do kliničke medicine, ondje gdje se medicinske spoznaje primjenjuju na konkretnim bolesnicima, nema egzaktnih rezultata jer egzaktne su samo metode, egzaktni su samo terapijski protokoli, a učinci ovise o imunosnoj reakciji bolesnika. Kako će pojedina terapija reagirati na pojedinoga pacijenta ovisi o brojnim faktorima, a najosnovniji jest imunosni sustav. Nema na licu zemlje dva identična osobna imunosna sustava. Ima ih onoliko koliko ima ljudskih bića.

Prema tome kod jednoga terapija djeluje dobro, kod drugoga jedva, a kod trećega nimalo. Nije stoga zdravorazumski udarati šakom po stolu i amaterski govoriti: »Cjepiva su ovakva i onakva, mogu ili ne mogu ovo, a trebala bi nešto drugo…« Na kraju dolazimo do diletantskoga određivanja kako bi cjepivo trebalo idealno djelovati u pojedincu, a što bi medicina trebala činiti. Kraj je zdravoga razuma, a ne njegov početak, kada se iznose medicinski nestručne i znanstveno neutemeljene tvrdnje, jer se time unosi nepovjerenje u liječnike, a cijeli se zdravstveni sustav i znanost stavljaju u pitanje.

Što se može smatrati sotonskim djelom?
Ali činjenica jest da se podjela dogodila, ili je isprovocirana. Spomenuli ste društvene mreže, prosvjeduje se, a i unutar Crkve javljaju se različiti glasovi. Možemo li postaviti i pitanje: Je li ovo što se događa sotonsko djelo?

Prof. dr. Matulić: Ako postoji fenomen da se protivljenja samoj pandemiji, samomu koronavirusu i sve vezano za to izravno naziva sotonskim djelom, onda bi trebalo ponajprije odgovoriti na sljedeća pitanja: Tko je skrivio pandemiju? Tko je skrivio infekciju? Tko je skrivio oboljenje? Tko je skrivio nečiju smrt od bolesti uzrokovane pandemijom? Kad govorimo teološkim jezikom, sotonsko djelo podrazumijeva da se zlo uvijek služi ljudima kako bi se nametnulo.

Služi se ljudima koji obmanjuju, lažu, grade se gordima, oholima. Služi se ljudima koji misle da znaju, a uopće ne znaju, ljudima koji unose razdore i podjele, a danas najviše ljudima koji zloupotrebljavaju moć suvremenih medija, pogotovo društvenih mreža, da bi iz skrivljenoga neznanja i neodgovornosti širili lažne informacije i zbunjivali ljude. Takvi zaluđuju javnost, prozivaju kompetentne stručnjake, obaraju očevidnosti ljudskoga razuma, a ponajviše obeskrjepljuju zahtjeve moralnoga zakona i kršćanske ljubavi. Takvo se ozračje može smatrati sotonskim djelom u ljudima koji ishlapljuju razum i vjeru u mozganjima svojim.

Cijeli intervju možete pogledati ovdje

Tagovi:

Komentari

EUR
EMU(EUR)

Jedinica: 1
Kupovni: 1,955830
Srednji: 1,955830
Prodajni: 1,955830

Jedinica: 100
Kupovni: 25,912345
Srednji: 25,977288
Prodajni: 26,042231

Jedinica: 1
Kupovni: 1,370139
Srednji: 1,373573
Prodajni: 1,377007

USD
SAD(USD)

Jedinica: 1
Kupovni: 1,751607
Srednji: 1,755997
Prodajni: 1,760387

Jedinica: 1
Kupovni: 1,879881
Srednji: 1,884592
Prodajni: 1,889303

Jedinica: 1
Kupovni: 2,345501
Srednji: 2,351379
Prodajni: 2,357257