Ako bi sudili prema ekspanziji vinograda, duvanjski kraj uskoro bi, umjesto po stočarstvu mogao postati poznat i po vinogradarstvu odnosno vinarstvu. Što je, složit ćemo se, zbog klime i nadmorske visine pomalo netipično ili je barem tako dosada bilo. Odgovore na ovo, ali i druga pitanja vezna uz sadnju i uzgoj vinove loze u ovom kraju te proizvodnju i prodaju vina potražili smo kod jednog od nekoliko vinara na ovom području. Posjetili smo duvanjsko selo Mokronoge, a u svojem vinskom podrumu ugostio nas je Tihomir Baković, mladi agronom i vinar koji je ujedno direktor prodaje poznate tvrtke Bayer u Hrvatskoj. 

Odmah po dolasku dočekao nas je, kako to obično i biva,s čašom vina. Već na prvom gutljaju blatine „Kralj Tomislav“ moglo se zaključiti kako je riječ o iznimnoj kvaliteti i vrhunskom okusu. Iako bi se po nazivu vina, ali i uvodu priče dalo pomisliti kako je riječ o vinu s duvanjskih vinograda, ovaj proizvod još uvijek se radi od hercegovačkog, točnije grožđa s područja Ljubuškog. Kazali smo još uvijek, jer će se to uskoro promijeniti. Vinograd bi, priča nam Tiho, s početkom iduće godine trebao zauzeti zemlju nedaleko od njegove rodne kuće u Mokronogama.
„Na proljeće ćemo posaditi naš prvi vinograd te proširiti i modernizirati naše podrume. Plan kakav imam s ovim projektom zahtijeva velika ulaganja, za koja vjerujem kako neće biti uzaludna.“ 

Pa će tako ljubitelji ovog vina čija je kvaliteta, sudeći po iznimno dobroj prodaji i medaljama na brojnim natjecanjima, već prepoznata, uskoro imati priliku konzumirati ga u nešto drugačijem sadržaju. „Kralj Tomislav“ koji se trenutačno može naći u tri vrste bijelog te tri vrste crnog vina, proizvodit će se i od grožđa s duvanjskog polja. Zbog čega bi, primjerice bijela, lagana vina trebala biti, smatra Tiho, kvalitetnija u odnosu na ista proizvedena od grožđa s južnijih krajeva. 
„Stvaranjem Buškog jezera, ali i globalnim zatopljenjem klima se u Tomislavgradu promijenila. Posljednjih desetak godina loza od mraza ovdje nije stradala, dok primjerice voćke koje ranije pupaju i cvjetaju jesu.

Stoga vinogradi sa stranim sortimentima ovdje jako dobro uspijevaju jer su za iste potrebne svježe noći.“ kaže Tiho.