Oporavak industrije u EU, pad u Hrvatskoj

197 ABC portal 12.siječnja 2022. 16:45
LOŠ TREND

U eurozoni uvećana je 2,3 posto u odnosu na listopad kada je potonula 1,3 posto. Najviše je na oba područja porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za tri posto u EU-u te za 3,2 posto u eurozoni, nakon blažeg rasta u prethodnom mjesecu. U segmentu kapitalnih dobara proizvodnja je u EU porasla 2,3 posto, a u eurozoni 1,5 posto. Proizvodnja energije porasla je 0,9 posto u EU, te 1,2 posto u eurozoni. U sektoru trajnih potrošačkih dobara proizvodnja je u EU gotovo stagnirala, a u eurozoni je pala za blagih 0,2 posto. 

Skok u Irskoj

Među zemljama EU-a najveći je skok industrijske proizvodnje u studenom na mjesečnoj razini bilježila Irska, za 37,3 posto, navodi Eurostat, napominjući da irski statistički ured trenutno revidira metodologiju izračuna.

Slijede Poljska i Češka s rastom proizvodnje za 5,9 odnosno 4,8 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u studenome pala za 1,4 posto u odnosu na listopad, kada je porasla za 1,8 posto. Njezin je pad u pretposljednjem mjesecu prošle godine bio najsnažniji od travnja kada je smanjena 2,0 posto. Najveći pad industrijske proizvodnje bilježila je Belgija, od 4,4 posto. Slijede Malta i Luksemburg s padom proizvodnje za 3,7 odnosno 2,3 posto. U Eurostatu nisu raspolagali podacima za Cipar.

Kočnica kapitalna dobra

Na godišnjoj razini industrijska je proizvodnja u EU u studenome stagnirala, nakon 0,9-postotnog rasta u listopadu, prema revidiranim Eurostatovim podacima.

U eurozoni pala je 1,5 posto, nakon revidiranog 0,2-postotnog rasta u listopadu.

Kočnica je proizvodnji na oba područja bio sektor kapitalnih dobara sa smanjenom proizvodnjom za 8,2 posto u EU, te za 9,8 posto u eurozoni.

Svi su ostali sektori povećali proizvodnju u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a najviše je porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 7,3 posto u EU i za 6,1 posto u eurozoni.

Izrazito je porasla i proizvodnja energije, za 6,7 posto u EU i za 3,7 posto u eurozoni.

Istočna Europa na čelu

Najveći su rast proizvodnje na godišnjoj razini bilježile istočnoeuropske zemlje predvođene Litvom gdje je poskočila 17 posto.

Slijede Poljska i Bugarska s rastom proizvodnje za 15,3 odnosno 13,3 posto.

U Hrvatskoj industrijska je proizvodnja u studenome porasla 3,6 posto u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, nakon 2,6-postotnog povećanja u listopadu.

Irska je pak bilježila najveći pad proizvodnje, za čak 30,4 posto u odnosu na studeni 2020. godine.

Slijede Malta s padom proizvodnje za 7,8 posto te Njemačka i Luksemburg gdje je smanjena 2,5 posto.

Tagovi:

Komentari

EUR
EMU(EUR)

Jedinica: 1
Kupovni: 1,955830
Srednji: 1,955830
Prodajni: 1,955830

Jedinica: 100
Kupovni: 25,912345
Srednji: 25,977288
Prodajni: 26,042231

Jedinica: 1
Kupovni: 1,370139
Srednji: 1,373573
Prodajni: 1,377007

USD
SAD(USD)

Jedinica: 1
Kupovni: 1,751607
Srednji: 1,755997
Prodajni: 1,760387

Jedinica: 1
Kupovni: 1,879881
Srednji: 1,884592
Prodajni: 1,889303

Jedinica: 1
Kupovni: 2,345501
Srednji: 2,351379
Prodajni: 2,357257