Nakon najteže poslijeratne godine u BiH, pandemijske 2020. u kojoj je cijeli svijet dijelom krahirao, prošlu godinu trebao je obilježiti oporavak gospodarstva, piše Večernji list BiH. No, pandemija je učinila svoje, na zdravstvenu nakalemila se i energetska kriza, tako da bi se prošla godina iz perspektive običnog građanina mogla gledati kao godina u kojoj je propao pokušaj oporavka. Nade da bi ove godine sve moglo biti bolje ovih dana su splasnule, barem za njezin prvi dio.

Buran početak godine 
I zdravstvena i energetska kriza još su jačeg intenziteta, a rast cijena prehrambenih proizvoda i inflacija mogli bi ovu recesiju pretvoriti u jednu od najgorih. Kada gledamo iz perspektive BiH, u prosjeku više od stotinu tvrtki mjesečno propadne ili se priprema za ključ u bravu. Prema posljednjim podacima vezanim za prvih 15 dana ove godine, u BiH je propalo čak 65 tvrtki. Kod polovine njih je pokrenut stečajni ili likvidacijski postupak, dok su kod druge polovine postupci okončani i pravni subjekti su izbrisani iz sudskog registra. A da nije to samo loš početak godine, potvrđuju podaci koje su analizirali i iz Svjetske banke, a to je da je u BiH za tri i pol tjedna od 21. rujna do 14. listopada čak 150 tvrtki stavilo ključ u bravu. Tu je navedeno kako je pandemija koronavirusa prouzročila najtežu recesiju u posljednjih 25 godina u BiH. Zatim je za tri tjedna, od 20. listopada do 11. studenoga, ugašeno čak 135 tvrtki. Ako samo zbrojimo te dostupne podatke s 15 dana iz ove godine, došli bismo do statistike da je u dva mjeseca u BiH ugašeno čak 350 tvrtki. Dramatične brojke nedavno je komentirao i Vladimir Blagojević iz Gospodarske komore. I on sam ističe da određeni računi i kriza uzrokovana koronavirusom dolaze na naplatu. - Iako značajan dio gospodarstva bilježi rast, ima onih koji su do sada uspijevali boriti se s krizom, ali koje je pandemija iscrpila i ne mogu više prevladati probleme i izmiriti potraživanja. To je jedan od razloga zbog kojeg dolazi do gašenja gospodarskih subjekata - Blagojevićeve su riječi. Ima li načina da se BiH izbori s ovakvom krizom, pravo je pitanje jer bi se u njezino rješavanje trebali uključiti svi. Gospodarstvenik s kojim smo komentirali ovu temu, a koji je želio ostati anoniman, ističe da u krizi svi moraju podnijeti jednak teret.