Vozači opčinjeni njihovom ljepotom zaustavljaju vozila, fotografiraju ih, uživaju u pogledu. Susrećemo tu i Livnjaka Viktora Milanovića koji se zaustavio kako bi uživao u prizoru. - Problem jest kada se konji nađu na cesti, ali mislim da bi svi naši građani trebali savjesno voziti na ovom dijelu, ovoj prometnici koja je naznačena kao prometnica gdje se divlji konji kreću i ližu sol, pogotovo u zimskom razdoblju, tako da trebamo svi imati nekog razumijevanja i polako se kretati na ovom dijelu ceste - govori nam Milanović. - Ovakvo blago s ovim divljim konjima koje ovdje postoji u Livnu, ne postoji u cijelom svijetu. Čak i u Americi s mustanzima, gdje su ih počeli protjerivati s njihova teritorija. Mi nigdje u Europi ni u svijetu nemamo ovako jedno veliko krdo koje može slobodno živjeti i slobodno se kretati da nikako nije ograđeno nikako. 
 

Pripitomili se
Mi koji se bavimo ovom profesijom i konjima možemo promatrati jedan prirodan način života tih životinja, a to ne možemo nigdje drugdje. Konji se ne smiju hraniti, primjerice, kruhom i sličnim stvarima koje te životinje ne podnose, a tako se i pripitomljuju - govori nam Maksida i dodaje kako je vidjela veliku razliku u ponašanju konja od 2014. do prošle godine. Čak i ždrijebe dolazi u blizinu ljudi, što se prije nikada nije događalo, ističe naša sugovornica i dodaje kako je to kvarenje konja i divljine te da često govori ljudima koje sreće da to ne rade, da ih ne hrane, već da ih puste i promatraju onakve kakvi jesu u prirodi i da je to jedinstveno u svijetu. Inače, dr. Maksida Vogt piše o konjima i zalaže se za širenje znanstveno utemeljenih saznanja o okolnostima u kojima konji žive i drže se u našem svijetu.

Njezin pristup ima za cilj ojačati ljude kako bi mogli živjeti u harmoniji (sa sobom i konjem), bezuvjetno voljeti, vjerovati, živjeti bez očekivanja (svog konja i sebe), osjećati mir – zadaći u kojoj konj beskompromisno podržava ljude, stoji u predgovoru jedne od njezinih knjiga.