Pritisak da Europa osigura alternativne plinske pravce pojačao se u četvrtak nakon što je Rusija uvela sankcije europskim podružnicama ruskog naftnog diva Gazproma, a Ukrajina zatvorila tranzitnu rutu, što je dovelo do rasta cijena. Rusija je u srijedu navečer najavila sankcije protiv 31 zapadne kompanije, uključujući Gazprom Germania nad kojom je njemačka vlada prošli mjesec preuzela upravu kako bi osigurala opskrbu plinom. Sankcije su uvedene i poljskom suvlasniku plinovoda Yamal-Europe kojim ruski plin stiže u Europu. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su prekinuti svi kontakti s tim kompanijama koje neće moću sudjelovati u opskrbu ruskim plinom. Većina sankcioniranih tvrtki nalazi se u zemljama koje su uvele sankcije Rusiji kao odgovor na njezinu invaziju na Ukrajinu i uglavnom se radi o članicama EU-a, prenosi Hina.
Europska plinska kriza se produbljuje
Njemačka, najveći ruski klijent u Europi, priopćila je da Gazpromove podružnice ne primaju plin i da traže alternative. To se odnosi na najveće njemačko skladište plina u Rehdenu u Donjoj Saskoj kapaciteta četiri milijarde prostornih metara kojim upravlja Astoria, kao i na Wingas, trgovačko društvo koje opskrbljuje industriju i lokalne potrebe. No, dotok plina iz Rusije u Njemačku nastavlja se kroz plinovod Sjeverni tok 1. EU je prošle godine uvezla oko 155 milijardi prostornih metara plina iz Rusije. Nizozemska cijena plina u čvoru TTF, koja se uzima kao referentna, porasla je u četvrtak ujutro oko 20 posto.
 |
Jedinica: 1 |
|
 |
Jedinica: 100 |
|
 |
Jedinica: 1 |
|
 |
Jedinica: 1 |
|
 |
Jedinica: 1 |
|
 |
Jedinica: 1 |
Komentari