Bosanskohercegovačko gospodarstvo, unatoč kriznim vremenima, poskupljenjima repromaterijala i energenata, kao i još uvijek poremećenim lancima opskrbe, pronašlo je način da zadrži pozitivne pokazatelje iz prošle godine, pa da ih čak dodatno ojača, a što se najbolje vidi kroz tematiku vanjskotrgovinske razmjene, piše Večernji list BiH. Naime, suprotno nekim očekivanjima, izvoz je u prvih pet mjeseci nastavio rasti snažnijom dinamikom u odnosu na prošlu godinu, a na koju se gledalo kao na vrijeme svojevrsnog oporavka nakon krizne 2020. Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine izvor iz BiH u prvih pet mjeseci ove godine iznosio je 7,51 milijardu KM, što je za čak 43,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Raspored po državama

U toj konstelaciji ekonomskih odnosa logično je i da raste uvoz, a koji je u istom razdoblju iznosio 11,97 milijardi KM, što je povećanje za 42,5 posto. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 67,7 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 3,58 milijardi KM, podaci su Agencije za statistiku BiH. Analizirajući geografski raspored i najsnažnije partnere domaćem gospodarstvu u kontekstu vanjskotrgovinske razmjene, vidljivo je kako je došlo do iznimno visokog rasta izvoza u države CEFTA-e. Podaci Agencije za statistiku to i potvrđuju - izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 1,4 milijarde KM, što je 71,3 posto više nego u istom razdoblju lani, a uvoz 1,37 milijardi KM, što je više za 41,2 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e iznosila je 102,6 posto. Ipak, domaće gospodarstvo najviše izvozi u zemlje članice Europske unije, pa je tako iznos izvoza dostigao brojku od 5,54 milijarde KM i veći je za 41,9 posto nego u prvih pet mjeseci prošle godine, a uvoz je bio 6,23 milijarde KM i povećan je za 31,6 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU-a iznosila je 88,9 posto. Dobri trendovi u kontekstu vanjskotrgovinske razmjene ekonomski objašnjavaju činjenicom da BiH i nije toliko ovisna o tržištu na istoku Europe, no, rastuća inflacija koja se reflektira rastom cijena energenata ipak uzima danak i u domaćem gospodarstvu. Poglavito se odnosi na realizaciju nekih infrastrukturnih projekata zbog rasta cijena građevinskog materijala, ali i proizvodnju koja je poskupjela.