Brojke se u Bosni i Hercegovi olako shvaćaju i tumače, naročito one najosjetljivije, što vjerojatno ima za cilj zbuniti ionako zbunjene i osiromašene narode i građane poluinformacijama, “fake newsom” isl. kako bi se sveli na “mase” koje poput djece znaju samo reći “da” i “ne”, piše Dnevni list.
Nažalost, to se najbolje ogleda u tumačenju brojki oko odlazaka iz zemlje, jer da vjerujemo dobrom dijelu državnih agencija i službenika stekao bi se dojam da iz zemlje ne ide nitko. Tako su se obrušili Uniju za održivi povratak i integracije BiH koja je predstavila podatke da je BiH od srpnja 2013. do listopada 2017. napustilo 151.101 građana, od čega je njih 68.068 otišlo iz Federacije, 68.278 iz Republike Srpske te 14.755 osoba iz Brčko Distrikta. Međutim, dio političara ipak se suočava s tužnom istinom te jasno i glasno upozorava na probleme.
– Prošle godine samo jedno veleposlanstvo u BiH je izdalo 15 tisuća trajnih radnih viza. Kada dodate i druge zemlje u koje se s ovih područja ide taj broj nije bio ispod 30 tisuća. Treba znati kako se to odnosi na Bošnjake i Srbe, jer Hrvatima radne vize ne trebaju, a sa svakim od njih vani je otišao najmanje jedan član obitelji, pa je jasno u kakvoj smo situaciji, kazao je za N1 Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH iz RS-a.
Potraga za radnom snagom
Nešto ranije je i hrvatski član Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović upozorio na ovu pošast koja će se, i prema njegovom mišljenju, nastaviti.
– Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, to je novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo da će tu biti bar 100 tisuća sa ovih područja. Ukoliko ne napravimo strategiju, onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, kazao je Čović.
Uz to, nedavno su i švedski poslodavci objavili podatak kako im nedostaje oko 80 tisuća radnika, što se mora rješavati u najkraćem mogućem roku. Najteža je situacija u građevinarstvu, obrazovanju, računarstvu i zdravstvu. Svemu treba dodati da dio naših državljana ide u ostale skandinavske zemlje i Irsku, koje će također 2018. primiti dodatni kontingent radne snage.
Komentari