Općine i gradovi posljednjih mjeseci razmatraju, ali i pokreću kampanju kojom se zagovara smanjenje ili ukidanje parafiskalnih naknada koje, kako je ocijenjeno, ovdašnjim gospodarskim subjektima u značajnoj mjeri predstavljaju namet i otežavaju poslovanje.  Stoga bi višim tijelima vlasti trebalo uputiti inicijativu da se parafiskalni nameti ukinu ili barem smanje kako bi se domaćem gospodarstvu omogućilo nesmetano poslovanje, piše Večernji list BiH. 

Iznimno velik broj nameta 

Udruga “Link” iz Mostara i Neovisni biro za razvoj iz Modriče provode javnu kampanju “Zagovaranje za smanjenje ili ukidanje parafiskalnih nameta” te su s tim u vezi izradili registar parafiskalnih nameta na području grada Banje Luke, Tuzlanske i Hercegovačko-neretvanske županije kako bi mogli usporediti koliki su nameti na razini općina, gradova i županija. ''Definitivno, poslovanje u BiH iznimno je preopterećeno, a svi njegovi modeli i razine su na granici izdržljivosti. Poduzetnici, od osnovnog obrtništva do dioničkih društava, posluju na granici rentabilnosti zbog velikog broja parafiskalnih pristojbi i naknada te drugih vrsta financijskih obveza koje su pale na pleća nedovoljno razvijenog gospodarstva u BiH. Na razini koja je obrađivana na portalu www.poslovnookruzenje.ba registrirano je više od 4200 parafiskalnih nameta različitog naziva, ali sličnih zahtjeva. Ne plaća svaki obrtnik, poduzetnik, ovisno o tome u kojoj se branši nalazi, svih 4200, ali godišnje plaća od 600 do 800 parafiskalnih nameta ili drugih naknada'' , kaže Tomislav Majić, predsjednik Udruge za poduzetništvo i posao “Link” Mostar. To znači da poduzetnik svakoga radnog dana otprilike mora platiti tri nameta ili pristojbe plus sve ostale fiskalne namete. Okupljeni gospodarstvenici smatraju kako je to neizdrživo, pa ovom javnom kampanjom i registrom parafiskalnih nameta pokušavaju animirati poduzetnike i lokalne jedinice uprave da oni koji donose odluke konačno shvate kako se gospodarstvo mora rasteretiti.