- Također, usporen rad tvornica u proizvodnji automobila, transportnih i usluga logistike utjecao je na smanjenje prodaje, jer je svaka tvornica u prosjeku bila zatvorena otprilike 30 dana zbog povećanog broja zaraženih radnika, kaže Muratović. S druge strane, tijekom 2019. godine trend značajnog povećanja uvezenih polovnih vozila je zaustavljen, dok je tijekom prošle godine, unatoč globalnoj pandemiji, nastavljen umjereni rast broja uvezenih polovnih vozila. Željko Vasilić iz Auto-salona "Braća Đukić" ističe kako je prošle godine bilo uvoza, ali i da je bila manja prodaja nego ranijih godina, jer su ljudi bili u grču i strahu zbog pandemije.

- Uvoz vozila sa Zapada bio je otežan zbog zatvorenih granica i zbog otežanog i usporenog transporta, ali najveći problem je bio taj što nije bilo prodaje. Kada se dogodio prvi val u ožujku, prodaja je tada sasvim stala. Tijekom srpnja i kolovoza je krenula prodaja, da bi ponovno stala tijekom drugog vala i to je trajalo sve do kraja prošle godine. Početkom ove godine prodaja je krenula sasvim dobro, jer ljudi više ni ne obraćaju pažnju na koronu, ističe Vasilić. U BIHAMK-u navode kako su ekonomska kriza i uvođenje novih propisa o uvozu drumskih motornih vozila (ukidanjem starosne granice prilikom uvoza vozila), točnije uvođenjem propisa o homologaciji vozila, utjecali na starosnu strukturu voznog parka u BiH. Shodno tome, od 2011. do 2020. godine u Bosnu i Hercegovinu, prema podacima BIHAMK-a, uvezeno je 669.629 polovnih motornih vozila, što čini 60,4% ukupnog voznog parka u BiH. Podsjećaju da je donošenje odluke Ministarstva prometa i veza BiH o minimumu standarda prilikom uvoza vozila, kojom je od 1. lipnja 2019. godine zabranjen uvoz polovnih automobila s motorom Euro 4 i novih automobila s motorom Euro 5, utjecalo na broj uvezenih vozila.